NDA / Ugovor o poverljivosti
Ugovor o čuvanju poslovne tajne i poverljivih informacija (NDA - Non-Disclosure Agreement). Štiti osetljive poslovne podatke prilikom pregovora ili saradnje.
Ugovor o poverljivosti, poznatiji po engleskoj skraćenici NDA (Non-Disclosure Agreement), je sporazum kojim se jedna ili obe strane obavezuju da će čuvati poslovnu tajnu i osetljive informacije koje razmene tokom pregovora ili saradnje. Njime se definiše šta se smatra poverljivim, u koju svrhu se podaci smeju koristiti i koliko dugo obaveza čuvanja tajnosti traje.
Ovaj šablon obuhvata jasnu identifikaciju strane koja otkriva i strane koja prima informacije (naziv, adresa, PIB/JMBG i matični broj za firme, zastupnik), svrhu razmene podataka, definiciju poverljivih informacija, period važenja ugovora i period čuvanja tajnosti, ugovornu kaznu i nadležnost suda u slučaju spora.
NDA je koristan svima koji pre saradnje moraju da otkriju osetljive podatke: preduzetnicima i privrednim društvima, računovodstvenim agencijama, IT firmama, konsultantima, kao i pojedincima koji ulaze u pregovore o poslu, investiciji ili zajedničkom projektu. Potpisuje se pre nego što se poverljive informacije razmene, jer nakon otkrivanja podataka zaštita gubi smisao.
Kada se koristi
- ✓Pre pregovora o mogućoj poslovnoj saradnji, partnerstvu ili zajedničkom projektu, kada je potrebno pokazati interne podatke drugoj strani.
- ✓Prilikom angažovanja spoljnih saradnika, konsultanata ili agencija koji dobijaju uvid u poslovne planove, klijente ili finansije.
- ✓Pre razmene tehničke dokumentacije, know-how ili izvornog koda sa potencijalnim partnerom ili izvođačem.
- ✓U procesu pripreme investicije ili prodaje udela, kada investitor ili kupac traži uvid u finansijske podatke i projekcije (due diligence).
- ✓Kod saradnje sa dobavljačima ili podizvođačima koji dolaze u kontakt sa listama klijenata, cenama ili uslovima poslovanja.
- ✓Kada firma otkriva zaposlenima ili freelancerima informacije koje želi da zaštiti i van trajanja radnog ili poslovnog odnosa.
Šta dokument sadrži
Identifikacija ugovornih strana
Precizno se navode strana koja otkriva i strana koja prima informacije, sa nazivom, adresom, PIB-om ili JMBG-om, matičnim brojem za firme i zastupnikom. Tačni podaci su bitni da bi se u slučaju spora tačno znalo ko je preuzeo obavezu čuvanja tajne.
Svrha razmene informacija
Ovde se opisuje zbog čega se podaci uopšte otkrivaju (na primer procena saradnje ili realizacija konkretnog projekta). Definisana svrha ograničava korišćenje podataka samo na tu namenu, pa svaka druga upotreba predstavlja povredu ugovora.
Definicija poverljivih informacija
Ugovor jasno određuje šta se smatra poverljivim, bez obzira da li je saopšteno u pisanoj, usmenoj ili elektronskoj formi. Obuhvata poslovne planove i strategije, finansijske podatke i projekcije, tehničku dokumentaciju i know-how, kao i liste klijenata i druge osetljive podatke.
Period važenja i period čuvanja tajnosti
Razlikuju se dva roka: koliko dugo ugovor važi i koliko dugo obaveza čuvanja tajne opstaje. Obaveza tajnosti obično traje i nakon prestanka saradnje, pa se ova dva perioda posebno definišu kako bi zaštita imala smisla.
Ugovorna kazna
Ugovorom se može predvideti novčani iznos koji strana koja prekrši obavezu tajnosti duguje drugoj strani. Ugovorna kazna olakšava naplatu jer se ne mora dokazivati tačna visina štete, ali ne isključuje pravo na naknadu stvarne štete koja je veća od kazne.
Nadležnost suda i završne odredbe
Utvrđuje se koji sud je nadležan za rešavanje eventualnih sporova i navode se datum potpisivanja i potpisi strana. Time se unapred izbegava nejasnoća oko toga gde i kako se spor rešava.
Pravni okvir
NDA ugovor u Srbiji temelji se pre svega na načelu slobode ugovaranja iz Zakona o obligacionim odnosima, koji uređuje nastanak, ispunjenje i posledice povrede ugovornih obaveza, kao i ugovornu kaznu i naknadu štete. Strane su slobodne da same odrede sadržinu obaveze čuvanja tajnosti, sve dok nije u suprotnosti sa prinudnim propisima.
Za privredne subjekte je relevantan i Zakon o zaštiti poslovne tajne, koji definiše poslovnu tajnu i predviđa zaštitu u slučaju njenog neovlašćenog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja. Ako se razmenjuju podaci o fizičkim licima, primenjuje se i Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, pa treba voditi računa o osnovu i svrsi obrade takvih podataka.
Ugovor o poverljivosti u principu ne mora biti overen kod javnog beležnika da bi bio punovažan i obavezujuć, dovoljni su potpisi ovlašćenih zastupnika obe strane. Preporučuje se pisani oblik zbog dokazivanja, a overa se bira kada strane žele dodatnu pravnu sigurnost.
Česta pitanja
Da li NDA ugovor mora da se overava kod notara?
Ne, ugovor o poverljivosti je punovažan i bez overe, dovoljni su potpisi ovlašćenih zastupnika strana. Overu kod javnog beležnika birate samo ako želite dodatnu sigurnost ili je druga strana izričito traži. U svakom slučaju preporučuje se pisani oblik radi lakšeg dokazivanja.
Koja je razlika između perioda važenja i perioda čuvanja tajnosti?
Period važenja pokazuje koliko dugo sam ugovor traje, dok period čuvanja tajnosti određuje koliko dugo strana koja je primila informacije mora da ih čuva. Obaveza tajnosti se najčešće nastavlja i nakon što ugovor prestane da važi. Zato se ova dva roka u šablonu unose zasebno.
Da li mogu da ugovorim kaznu za kršenje poverljivosti?
Da, ugovorna kazna je predviđena Zakonom o obligacionim odnosima i može se ugovoriti kao unapred određen iznos koji se duguje u slučaju povrede. Njena prednost je što ne morate da dokazujete tačnu visinu štete. Ako je stvarna šteta veća od kazne, i dalje možete tražiti razliku.
Ko sve treba da potpiše NDA?
Ugovor potpisuju ovlašćeni zastupnici obe strane, odnosno lica koja po zakonu ili punomoćju mogu da zastupaju firmu. Kod fizičkih lica potpisuje samo to lice. Bitno je da potpisnik zaista ima ovlašćenje da preuzme obavezu, jer u suprotnom može doći do spora oko punovažnosti.
Da li NDA štiti podatke koji su već javno poznati?
Ne, obaveza tajnosti se po pravilu odnosi samo na informacije koje nisu javno dostupne. Podaci koji su već objavljeni ili opštepoznati ne mogu se naknadno tretirati kao poslovna tajna. Zato je važno da svrha i definicija poverljivih informacija budu jasno formulisane.
Može li NDA biti jednostran ili mora biti obostran?
Može biti jednostran, kada samo jedna strana otkriva podatke, ili obostran, kada obe strane razmenjuju poverljive informacije. Izbor zavisi od toga ko u konkretnoj saradnji deli osetljive podatke. Ovaj šablon jasno razdvaja stranu koja otkriva i stranu koja prima informacije.
Podaci koji se popunjavaju
- • Naziv strane koja otkriva informacije
- • Adresa
- • PIB/JMBG strane koja otkriva
- • Matični broj strane koja otkriva (za firme) (opciono)
- • Zastupnik
- • Naziv strane koja prima informacije
- • Adresa
- • PIB/JMBG strane koja prima
- • Matični broj strane koja prima (za firme) (opciono)
- • Zastupnik
- • Svrha razmene informacija
- • Period važenja (godina)
- • Period čuvanja tajnosti (godina)
- • Nadležnost suda
- • Ugovorna kazna (EUR) (opciono)
- • Datum potpisivanja
Nemate vremena sada?
Pošaljite šablon na mejl i dobijajte mesečne podsetnike na rokove i izmene propisa.
Srodni šabloni
Ugovor o zakupu poslovnog prostora
Ugovor o zakupu poslovnog prostora (kancelarije, lokala, magacina). Uključuje odredbe o nameni prostora, zakupnini, troškovima i drugim uslovima.
Ugovor o pružanju usluga
Ugovor o pružanju usluga između dve firme. Definiše vrstu usluge, cenu, rokove plaćanja, trajanje ugovora i uslove raskida.
Ugovor o poslovnoj saradnji
Ugovor o poslovnoj saradnji između dve firme. Definiše obim saradnje, obaveze svake strane, trajanje, podelu prihoda i uslove raskida.