Odluka o popisu imovine i obaveza
Odluka direktora d.o.o. o redovnom godišnjem popisu imovine i obaveza sa stanjem na 31. decembar: komisija za popis, rokovi i izveštaj, po Pravilniku o popisu ("Sl. glasnik RS", br. 89/2020). Pokriva i popis jednim licem kod mikro pravnih lica.
Odluka o popisu imovine i obaveza je interni akt kojim privredno društvo nalaže redovni godišnji popis sa stanjem na datum bilansa, najčešće 31. decembar, obrazuje komisiju za popis i određuje period u kome se popis vrši i rok za dostavljanje izveštaja. Zakon o računovodstvu obavezuje pravna lica da popišu imovinu i obaveze i da stanje u poslovnim knjigama usklade sa stanjem utvrđenim popisom, a Pravilnik o načinu i rokovima vršenja popisa određuje kako se to organizuje.
Popis se radi svake godine, pa računovodstvene agencije u decembru pripremaju ovu odluku za sve svoje klijente. Obrazac je zato napravljen tako da se popunjava brzo: unose se podaci o društvu, poslovna godina, sastav komisije, period popisa i rokovi, a sva pravila o načinu popisa, izveštaju i odgovornosti već su sadržana u tekstu.
Obrazac pokriva uobičajen slučaj jedne komisije sa predsednikom i članovima, popis koji kod mikro pravnog lica vrši jedno lice, kao i veća društva koja pored glavne komisije obrazuju i posebne komisije za pojedine delove imovine. Ako društvo podleže obaveznoj reviziji, odluka predviđa i dostavljanje revizoru pre početka popisa.
Kada se koristi
- ✓Pred kraj svake poslovne godine, kada treba organizovati redovni godišnji popis imovine i obaveza sa stanjem na 31. decembar.
- ✓Kada računovodstvena agencija u decembru priprema odluke o popisu za veći broj klijenata odjednom.
- ✓Kada mikro pravno lice želi da popis poveri jednom licu umesto komisiji, kako Pravilnik dozvoljava.
- ✓Kada društvo sa više lokacija, magacina ili prodavnica obrazuje posebne komisije za pojedine delove imovine.
- ✓Kada društvo podleže obaveznoj reviziji, pa odluku o imenovanju komisije i plan rada treba dostaviti revizoru pre početka popisa.
- ✓Kada je potreban pisani dokaz da je popis organizovan po propisima, na primer u slučaju kontrole Poreske uprave, koja proverava ispravnost evidentiranja u poslovnim knjigama.
Šta dokument sadrži
Podaci o društvu i pravni osnov
Odluka počinje poslovnim imenom, sedištem, matičnim brojem i PIB-om društva i poziva se na Zakon o računovodstvu, Pravilnik o popisu i opšti akt društva kojim je popis uređen. U obrascu je donosi direktor, kao zakonski zastupnik koji odgovara za organizaciju i pravilnost popisa.
Datum stanja i poslovna godina
Navodi se poslovna godina i dan na koji se utvrđuje stanje. Za društva čija je poslovna godina jednaka kalendarskoj to je 31. decembar, a obrazac omogućava da se unese drugi datum bilansa ako poslovna godina nije kalendarska.
Šta se popisuje
Odluka nabraja predmet popisa onako kako ga određuje Pravilnik: nematerijalnu imovinu, nekretnine, opremu, zalihe, finansijske plasmane i potraživanja, gotovinu i obaveze. Posebno se navodi da se tuđa imovina koja se nalazi kod društva popisuje na posebnim popisnim listama.
Komisija za popis ili jedno lice
Imenuju se predsednik i članovi komisije, uz konstataciju da oni ne rukuju imovinom koja se popisuje. Kod mikro pravnog lica umesto komisije može se odrediti jedno lice, a veća društva mogu dodati i posebne komisije koje rade pod koordinacijom glavne.
Period popisa i pravila za gotovinu
Određuje se period u kome se popis vrši. Gotovina u blagajni popisuje se brojanjem, sredstva na računima na osnovu izvoda sa stanjem na datum bilansa, a stanje utvrđeno pre ili posle tog dana svodi se na stanje na datum bilansa.
Potraživanja, obaveze i IOS
Potraživanja i obaveze popisuju se prema stanju u knjigama ako su usaglašeni sa partnerima i o tome postoji isprava. Odluka nalaže računovodstvu društva, odnosno agenciji u skladu sa ugovorom kojim joj je povereno vođenje knjiga, da uskladi knjige i sprovede usaglašavanje slanjem izvoda otvorenih stavki (IOS).
Izveštaj o popisu, rokovi i odgovornost
Utvrđuju se sadržina izveštaja o popisu, rok za njegovo dostavljanje i pravilo da se odluka o usvajanju izveštaja donosi najkasnije 60 dana pre roka za predaju finansijskih izveštaja. Navodi se i ko odgovara za tačnost popisa, a ko za njegovu organizaciju.
Pravni okvir
Zakon o računovodstvu propisuje da pravno lice vrši popis imovine i obaveza i usklađuje stanje po knjigama sa stanjem po popisu na datum bilansa, kao i da pre sastavljanja finansijskih izveštaja usaglasi međusobna potraživanja i obaveze sa poslovnim partnerima. Pravno lice koje ne popiše imovinu i obaveze u skladu sa zakonom čini privredni prestup, za koji je propisana novčana kazna od 100.000 do 3.000.000 dinara, a za odgovorno lice od 20.000 do 150.000 dinara. Način i rokove popisa bliže uređuje Pravilnik o načinu i rokovima vršenja popisa i usklađivanja knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem ("Sl. glasnik RS", br. 89/2020): pravno lice, u skladu sa svojim opštim aktom, obrazuje komisije i određuje dan popisa, period popisa i rokove za izveštaj, a u komisiju ne mogu biti određena lica koja rukuju imovinom koja se popisuje ili su za nju zadužena. Kod mikro pravnog lica popis može vršiti jedno lice.
Izveštaj o izvršenom popisu dostavlja se nadležnom organu društva najkasnije 60 dana pre isteka roka za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja, a u istom roku donosi se i odluka o usvajanju izveštaja. Kako se finansijski izveštaji za kalendarsku godinu dostavljaju Agenciji za privredne registre do 31. marta, krajnji rok je po pravilu 30. januar, odnosno 31. januar kada je naredna godina prestupna. Odluka o popisu je interni akt društva: ne overava se i ne dostavlja se APR-u, ali se zajedno sa planom rada komisije pre početka popisa dostavlja internom revizoru, nadzornom odboru ili odboru revizora, ako ih društvo ima, a ako društvo podleže obaveznoj reviziji, i revizoru.
Česta pitanja
Ko donosi odluku o popisu imovine i obaveza?
Pravilnik o popisu određuje da pravno lice komisije obrazuje u skladu sa svojim opštim aktom, a za organizaciju i pravilnost popisa odgovoran je zakonski zastupnik. U društvu s ograničenom odgovornošću direktor obavlja sve poslove koji nisu u nadležnosti skupštine, a popis nije među poslovima koje zakon daje skupštini, pa odluku po pravilu donosi direktor. Ako osnivački ili drugi opšti akt društva tu nadležnost daje drugom organu, odluku donosi taj organ.
Koliko članova mora da ima komisija za popis?
Pravilnik ne propisuje najmanji broj članova. U praksi se komisija najčešće sastoji od predsednika i dva člana. Važno je da u komisiji ne budu lica koja rukuju imovinom koja se popisuje ili su za nju zadužena, na primer magacioner za zalihe ili blagajnik za gotovinu.
Da li mikro firma mora da obrazuje komisiju?
Ne mora. Kod mikro pravnog lica popis može da izvrši jedno lice, na isti način i u istim rokovima kao komisija. Pravila o komisiji shodno se primenjuju i na to lice, pa ni ono ne sme da rukuje imovinom koja se popisuje niti da bude za nju zaduženo, na primer kao blagajnik ili magacioner. Ako takvo lice u firmi ne postoji, za popis se angažuje neko drugi.
Može li neko iz računovodstvene agencije da bude član komisije za popis?
Može. Pravilnik iz komisije isključuje samo lica koja rukuju imovinom koja se popisuje ili su za nju zadužena, pa računovođa iz agencije koja vodi knjige društva može biti član komisije, a kod mikro pravnog lica i jedino lice koje vrši popis. To ipak nije preporučljivo. Podaci iz knjigovodstva o količinama ne smeju se dati komisiji pre nego što upiše stvarno stanje u popisne liste i potpiše ih, što je teško ispoštovati kada popisuje onaj ko vodi knjige. Uz to, za tačnost popisa i izveštaja odgovaraju članovi komisije, odnosno lice koje vrši popis. Zato je uobičajeno da agencija pripremi popisne liste i proknjiži rezultate popisa, a da popis obave druga lica.
Da li popis mora da se obavi baš 31. decembra?
Ne. Popis može da počne pre i da se završi posle datuma bilansa, ali se promene nastale u međuvremenu upisuju u popisne liste i stanje se svodi na stanje na datum bilansa. Gotovina u blagajni popisuje se brojanjem prema apoenima, a sredstva na računima na osnovu izvoda sa stanjem na datum bilansa.
Do kada treba dostaviti izveštaj o popisu?
Izveštaj se dostavlja najkasnije 60 dana pre isteka roka za predaju redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja. Za poslovnu godinu jednaku kalendarskoj to je 30. januar, odnosno 31. januar kada je naredna godina prestupna. U istom roku nadležni organ treba da donese i odluku o usvajanju izveštaja o popisu.
Da li odluku o popisu treba overiti ili predati APR-u?
Ne. Odluka o popisu je interni akt društva i ne overava se kod javnog beležnika niti se dostavlja Agenciji za privredne registre. Pre početka popisa odluka i plan rada komisije dostavljaju se internom revizoru, nadzornom odboru ili odboru revizora, ako ih društvo ima, a društvu koje podleže obaveznoj reviziji i revizoru.
Šta se dešava ako se popisom utvrde manjkovi ili viškovi?
Komisija u izveštaju navodi razlike, njihove uzroke i predloge kako da se reše, na primer naknada manjka od odgovornog lica, prihodovanje viška ili otpis zastarelih potraživanja. O predlozima odlučuje nadležni organ odlukom o usvajanju izveštaja. Razlike mogu imati i poreske posledice: po Zakonu o PDV-u kalo, rastur, kvar i lom iskazani iznad količine koju utvrdi Vlada, pod zakonom propisanim uslovima, izjednačavaju se sa prometom uz naknadu.
Podaci koji se popunjavaju
- • Poslovno ime društva (naziv, pravna forma i mesto sedišta, npr. Alfa d.o.o. Beograd)
- • Adresa sedišta
- • Matični broj
- • PIB
- • Poslovna godina za koju se vrši popis (npr. 2026)
- • Početak popisa (npr. 24.12.)
- • Završetak popisa (npr. 15.01. naredne godine)
- • Rok za dostavljanje izveštaja o popisu (ako je poslovna godina kalendarska, najkasnije 30. januar naredne godine)
- • Predsednik komisije, odnosno kod mikro pravnog lica jedino lice koje vrši popis — ime i prezime (ne može biti lice koje rukuje imovinom koja se popisuje)
- • Članovi komisije — ime i prezime, svaki u novom redu; ostavite prazno samo ako mikro pravno lice popis poverava jednom licu (opciono)
- • Dodatne komisije, samo za veća društva — svaka komisija u novom redu: šta popisuje, predsednik i članovi (opciono)
- • Opšti akt društva kojim je uređen popis (opciono)
- • Računovodstvena agencija kojoj je ugovorom povereno vođenje poslovnih knjiga (opciono) (opciono)
- • Društvo za reviziju — samo ako društvo podleže obaveznoj reviziji (opciono) (opciono)
- • Datum bilansa — popunite samo ako poslovna godina nije kalendarska (inače 31.12.) (opciono)
- • Direktor — ime i prezime (ako društvo ima više direktora koji ga zastupaju zajednički, navedite sve, npr. Ana Anić i Petar Perić)
- • Mesto donošenja odluke (npr. Beograd)
- • Datum donošenja odluke
- • Delovodni broj odluke (opciono) (opciono)
Nemate vremena sada?
Pošaljite šablon na mejl i dobijajte mesečne podsetnike na rokove i izmene propisa.
Srodni šabloni
Ugovor o zakupu poslovnog prostora
Ugovor o zakupu poslovnog prostora (kancelarije, lokala, magacina). Uključuje odredbe o nameni prostora, zakupnini, troškovima i drugim uslovima.
NDA / Ugovor o poverljivosti
Ugovor o čuvanju poslovne tajne i poverljivih informacija (NDA - Non-Disclosure Agreement). Štiti osetljive poslovne podatke prilikom pregovora ili saradnje.
Ugovor o pružanju usluga
Ugovor o pružanju usluga između dve firme. Definiše vrstu usluge, cenu sa PDV-om ili bez njega, rok plaćanja (najviše 60 dana), trajanje ugovora, odgovornost i uslove raskida.